Pogledajte naš širok izbor klinički podržanih proizvoda.

Svakog dana izloženi smo različitim izvorima svetlosti, koja je ključna za naš život. Svetlost nam omogućava da vidimo, čitamo, da uspešno obavljamo svoje svakodnevne aktivnosti, kao i da zaista cenimo svet oko sebe koji je obojen svim bojama spektra.
Ali da li znate da neke vrste svetla mogu da budu štetne?
Vidljivo svetlo prodire duboko u oko i jedan njen deo dugoročnim delovanjem može da ošteti vašu mrežnjaču. To je plava svetlost koja je deo vidljive svetlosti i ona kratkoročno može da izazove neugodnost, dok na duge staze njen kumulativni efekat može da predstavlja ozbiljnu opasnost za vaš vid i vaše oči.

Koliko sati dnevno provodite za ekranom svog kompjutera ili laptopa? A za ekranom svog mobilnog telefona?
Većina nas provodi dobar deo vremena gledajući u digitalni ekran i istraživanja pokazuju da 60% ljudi provodi više od 6 sati dnevno ispred ekrana. Digitalni ekrani su danas glavni izvor plave svetlosti koja ima potencijal da dugoročno dovede do oštećenja vida.
Naravno, sunce jeste najveći izvor plave svetlosti, ali problem leži u digitalnim uređajima zbog njihove blizine i dužine vremena tokom kojeg ih koristimo. Pri tome su deca posebno ugrožena jer njihove oči upijaju više plave svetlosti od očiju odraslih i zato su izložena većem riziku.
Digitalni uređaji dramatično napreduju svake godine i mnogi od njih koriste tzv. LED pozadinsko osvetljenje kako bi ekrani bili svetliji i jasniji, a LED emituje snažno plavo svetlo. Kako ovi uređaji ulaze u sve širu upotrebu, mi postepeno postajemo izloženiji plavoj svetlosti u sve dužem vremenskom periodu.
Plava svetlost je svuda oko nas.
Naše telo koristi sunčevu svetlost kako bi regulisalo cikluse spavanja i budnog stanja, tj. cirkadijalni ritam. Kada ste napolju, obasjavaju vas sunčevi zraci koji prolaze kroz atmosferu. Deo sunčevih zraka je i plava svetlost koja ima manju talasnu dužinu, ali veću energiju. U sudaru sa molekulima vazduha plavo svetlo se rasipa svuda. Zato je nebo plavo.
Plavu svetlost emituju i električni uređaji kao što su mobilni telefoni, laptopovi, štedljive sijalice i LED osvetljenje. Ova vrsta plavog svetla povećava oštrinu i jasnoću slike na ekranu, ali zbog treperenja i odsjaja koje emituje može negativno da utiče na vaše oči.
Na osnovnu talasne dužine, plavu svetlost možemo da podelimo na:

Plava svetlost u okviru vidljivog svetlosnog spektra.
Kada plava svetlost dospe do vašeg oka, ona skoro neometano prolazi kroz rožnjaču i sočivo i dolazi do retine (mrežnjače). Iako su naše oči dizajnirane tako da dobro podnose plavo svetlo, mi ipak imamo isuviše kontakata sa veštačkim plavim svetlom. To može da dovede do sledećih stanja i poremećaja:
Spavanje – Plava svetlost utiče na proizvodnju hormona u mozgu, pozitivno ili negativno. Primer negativnog uticaja je smanjena proizvodnja melatonina. Melatonin je hormon koji vas noću čini pospanim. Ako ste izloženi plavom svetlu pre spavanja, vaš mozak reaguje kao da je još uvek dan i zato blokira proizvodnju melatonina.
Suvo oko – Suze na površini oka formiraju tanak suzni film koji održava vlažnost oka. Istraživanja pokazuju (1) da plava svetlost može da naruši stabilnost suznog filma i da vaše oči budu iritirane i umorne. Plava svetlost može da izazove suvo oko i na indirektan način, tako što vas drži duže budnim, što vremenom može da izazove sindrom suvog oka.
Digitalno naprezanje očiju – Dugi sati ispred monitora, mobilnog telefona ili TV-a dovode do prekomernog naprezanja očiju i time smanjuju vašu produktivnost. Digitalno naprezanje očiju je medicinsko stanje koje prate ozbiljni simptomi: zamagljen vid, teškoće pri fokusiranju, sindrom suvog oka, glavobolje i bolovi u vratu i leđima.

Zaštitite svoje oči od plavog svetla.
Degeneracija makule – U medicini je sve više dokaza koji pokazuju da izloženost plavom svetlu može da izazove trajno oštećenje oka. Plava svetlost doprinosi oštećenju ćelija u mrežnjači, što može da izazove degeneraciju žute mrlje i čak gubitak vida. U našoj koži, kosi i očima se nalazi melanin, supstanca koja upija štetne ultraljubičaste zrake i plavu svetlost. Ali kako starimo, količina melanina u nama se smanjuje i posle 65-te godine je duplo manja, što nas čini podložnijim oboljenjima oka.
Katarakta – Tokom vremena, struktura očnog sočiva se menja i slabi, što dovodi do njegovog postepenog zamućenja. Katarakta je praktično neizbežan pratilac starosti, ali neki faktori, kao što je prekomerno izlaganje plavom svetlu, mogu da ubrzaju napredak ove bolesti oka.
Povećanje telesne težine – Cirkadijalni ritam ne utiče samo na ciklus spavanja, već i na vaše mentalno zdravlje, kognitivne sposobnosti, pa čak i na vašu telesnu težinu. Istraživanja su pokazala da spavanje ispred TV-a, laptopa ili sa upaljenim svetlom dovodi do poremećaja balansa hormona u telu. Kao rezultat toga može da dođe do povećanja šećera u krvi i time do povećanja telesne težine.
Plava svetlost ostavlja razne negativne posledice na vaše oči, ali jedan njen deo koji je talasne dužine 465-495 nm ima niz pozitivnih efekata:
Digitalni uređaji su sastavni deo naših života i nije realno očekivati da možemo potpuno da ih se odreknemo. Ipak, postoje određene stvari koje možete da uradite kako bi pomogli sebi i umanjili rizik od nastanka problema sa vidom.
Ako provodite dosta vremena ispred monitora svog kompjutra, morate da uzmete u obzir kako plava svetlost utiče na vaše oči. Digitalni ekrani su postali deo naših života, ali usvajanjem jednostavnih rešenja možete da ostanete fizički i mentalno zdravi i da očuvate zdravlje svojih očiju.
© 2025 Mojeoko. Sva prava zadržana.
Razvoj veb stranice strani qStom.si