Pogledajte naš širok izbor klinički podržanih proizvoda.

Vid je jedno od naših najvažnijih čula, ali se tokom života prirodno menja. Mnogi ljudi već nakon četrdesete godine primećuju prve promene – sitan tekst postaje teže čitljiv, a telefon ili knjiga spontano završavaju sve dalje od očiju.
Sa starenjem se mogu javiti i određene bolesti oka koje utiču na kvalitet vida. Jedna od najčešćih je senilna makularna degeneracija, poznata i kao degeneracija žute mrlje, bolest koja zahvata centralni deo mrežnjače odgovoran za jasan vid.
U nastavku dr Miljana Marjanović, specijalista oftalmologije, govori o najčešćim promenama vida koje dolaze sa godinama, simptomima bolesti oka i načinima kako možemo sačuvati zdravlje očiju.
Kako starimo, tako se menjaju i naše oči. Jedna od prvih promena koju ljudi najčešće primete jeste slabiji vid na blizinu.
„Najčešće negde oko 45. godine života primetimo da slabije vidimo na blizinu ili da udaljavamo tekst kada čitamo“, objašnjava dr Miljana Marjanović.
Ova promena naziva se presbiopija ili staračka dalekovidost i nastaje zato što očno sočivo vremenom gubi elastičnost i sposobnost fokusiranja.
„To je potpuno prirodan proces starenja oka koji se javlja kod svih ljudi – slično kao što se sa godinama pojavljuju bore na licu ili sede vlasi.“
Pored presbiopije, sa godinama se mogu javiti i druge promene poput:
U sledećem videu dr Miljana Marjanović govori o najčešćim promenama vida koje se javljaju sa godinama i kada je preporučljivo uraditi prvi oftalmološki pregled.
Senilna makularna degeneracija je bolest mrežnjače koja zahvata njen centralni deo – makulu, odnosno žutu mrlju.
Makula je deo oka koji nam omogućava da jasno vidimo detalje, čitamo i prepoznajemo lica.
„Makula je odgovorna za centralni vid, odnosno sposobnost da jasno vidimo ono što gledamo direktno ispred sebe“, objašnjava dr Marjanović.
Kada dođe do oštećenja ovog dela oka, mogu se javiti simptomi poput:
Makularna degeneracija može se pojaviti već nakon četrdesete godine, a učestalost značajno raste sa starenjem. Procene pokazuju da ova bolest pogađa približno jednu od deset osoba starijih od 65 godina.
U sledećem videu dr Miljana Marjanović objašnjava šta je makularna degeneracija i kako se ova bolest oka razvija.
Makularna degeneracija najčešće počinje postepeno i u ranim fazama može proći neprimećeno. Međutim, kako bolest napreduje, javljaju se određeni simptomi koji mogu ukazivati na promene u centralnom delu vida.
Najčešći simptomi makularne degeneracije su:
„Pacijenti često prvo primete da se linije krive ili da se u centru slike pojavljuje tamna mrlja“, objašnjava dr Marjanović.
Jedan od jednostavnih načina za proveru centralnog vida je Amslerov test, koji se može koristiti i u kućnim uslovima. Ako se prilikom gledanja mreže linije čine talasaste ili nedostaje deo slike, potrebno je što pre obaviti pregled kod oftalmologa.

Makularna degeneracija može se javiti u dva oblika – kao suva i vlažna forma bolesti.
Suva forma je mnogo češća i razvija se sporo tokom godina. Kod ovog oblika dolazi do nakupljanja metaboličkih materija u mrežnjači koje postepeno oštećuju ćelije vida.
„Kod suve forme makularne degeneracije vid se obično postepeno pogoršava tokom dužeg vremenskog perioda“, objašnjava dr Marjanović.
Vlažna forma je ređa, ali može napredovati mnogo brže. Kod nje dolazi do stvaranja novih krvnih sudova u mrežnjači koji mogu prokrvariti ili izazvati otok.
„U slučaju vlažne forme gubitak centralnog vida može nastati čak u roku od nekoliko dana.“
U nastavku pogledajte objašnjenje razlike između suve i vlažne makularne degeneracije.
Zdravlje očiju usko je povezano sa načinom života i ishranom. Naše oči imaju veliku potrošnju kiseonika i stalno su izložene svetlosti, zbog čega su posebno osetljive na oksidativni stres.
„Oči su jedan od organa sa najvećom potrošnjom kiseonika u telu i stalno su izložene svetlosti, zbog čega su posebno osetljive na oksidativni stres“, objašnjava dr Marjanović.
Zato je važno obezbediti dovoljan unos nutrijenata koji pomažu zaštiti ćelija oka.
Najvažniji mikronutrijenti za zdravlje očiju su:
Prirodni pigmenti makule koji pomažu filtriranju štetne svetlosti.
Antioksidansi koji doprinose zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.
Posebno DHA, važna je za strukturu i funkciju mrežnjače.
Minerali koji podržavaju normalnu funkciju oka.

„Uravnotežen unos ovih mikronutrijenata doprinosi očuvanju zdravlja mrežnjače i normalne funkcije vida tokom starenja“, ističe dr Marjanović.
U sledećem videu oftalmolog objašnjava koji nutrijenti imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja očiju.
U idealnim uslovima sve potrebne nutrijente mogli bismo uneti putem raznovrsne ishrane. Međutim, u svakodnevnom životu to često nije jednostavno postići.
„U teoriji je moguće sve potrebne nutrijente uneti hranom, ali u praksi je to često vrlo teško“, objašnjava dr Marjanović.
Za primer, za unos oko 500 mg vitamina C bilo bi potrebno pojesti i do osam pomorandži dnevno.
Slično je i sa drugim nutrijentima važnim za oči. Za unos približno 2 mg zeaksantina i 10 mg luteina trebalo bi svakodnevno pojesti:
Zbog toga se kod osoba srednje i starije dobi često preporučuju dodaci ishrani koji sadrže mikronutrijente važne za zdravlje očiju, kao što su:
„Dodaci ishrani najbolje rezultate daju kada se uzimaju redovno i dugoročno, uz uravnoteženu ishranu i zdrav način života“, naglašava dr Marjanović.
U videu ispod dr Miljana Marjanović objašnjava kada se preporučuju dodaci ishrani za oči i koliko dugo ih je potrebno koristiti.
Makularna degeneracija je hronična bolest oka i trenutno ne postoji terapija koja može potpuno vratiti oštećeni vid.
Ipak, pravovremenim otkrivanjem bolesti moguće je usporiti njeno napredovanje i očuvati kvalitet vida.
Kod vlažne forme makularne degeneracije danas postoje terapije koje mogu zaustaviti rast neželjenih krvnih sudova u mrežnjači.
„Rana dijagnoza je izuzetno važna jer omogućava pravovremeno lečenje i očuvanje vida“, naglašava dr Marjanović.
Briga o očima počinje mnogo pre nego što primetimo prve probleme sa vidom.
Za očuvanje zdravlja očiju važno je:
„Vid je dragocen i zato je važno brinuti o njemu tokom celog života“, zaključuje dr Marjanović.
Napomena:
Sadržaj je edukativnog karaktera i ne može zameniti pregled ili savet lekara. Za postavljanje tačne dijagnoze i izbor terapije neophodan je pregled kod oftalmologa.
© 2025 Mojeoko. Sva prava zadržana.
Razvoj veb stranice strani qStom.si